recoveriX za multiplu sklerozu
Rezultati studije

Tretman gornjih i donjih ekstremiteta kod multiple skleroze

Multipla skleroza (MS) najčešća je kronična upalna bolest središnjeg živčanog sustava. Može dovesti do tjelesne invalidnosti, kognitivnih poremećaja i općenito smanjene kvalitete života [1]. Iako MS uključuje mnoge simptome, umor može biti najviše onesposobljavajući, što dovodi do smetnji u obavljanju svakodnevnih aktivnosti ili gubitka zaposlenja [2]. Ostali česti simptomi uključuju parezu, spastičnost i povećanu potrošnju energije tijekom hodanja, što rezultira smanjenom sposobnošću i brzinom hodanja [3,4].

Učinkovitost recoveriX-a dokazana je u skupini od 24 osobe s MS-om koje su završile 30 terapijskih sesija recoveriX-a [5]. Korišteni su sljedeći klinički ishodi:

6-Minute Walk Test (6MWT) bio je glavni ishod studije jer je to najčešće korištena klinička skala u literaturi o MS-u zbog visoke reproduktivnosti i pouzdanosti [4]. 6MWT mjeri udaljenost u metrima koju pacijent može proći ugodnim tempom u šest minuta.

Timed Up & Go (TUG) procjenjuje funkcionalnu mobilnost mjerenjem vremena, u sekundama, koje je potrebno pacijentu da ustane s stolca, prođe 3 metra, okrene se i ponovno sjedne. TUG test je poznat kao valjan i pouzdan za procjenu osoba s MS-om [6,7].

Timed 25-Foot Walk (T25FW) procjenjuje brzinu hodanja mjerenjem vremena u sekundama koje je potrebno pacijentu da pređe 25 stopa (tj. 7,62 m). To je pouzdana i preporučena skala za procjenu osoba s MS-om [8,9].

Modified Ashworth Scale (MAS) procjenjuje spastičnost u skočnim i koljenim zglobovima, pri čemu veći rezultat odražava veću spastičnost. U ovoj studiji rezultati sva četiri zgloba zbrajani su u ukupni MAS rezultat.

Multiple Sclerosis Impact Scale (MSIS-29) je upitnik koji kvantificira fizički i psihološki utjecaj MS-a, pri čemu niže vrijednosti odražavaju manju onesposobljenost. MSIS-29 je pouzdan i preporučuje se za korištenje kao klinička skala [10].

Modified Fatigue Impact Scale (MFIS) je upitnik koji kvantificira utjecaj umora na svakodnevni život pacijenata, a pokazalo se da je pouzdan [11,12].

Tablica u nastavku prikazuje početne karakteristike populacije studije, od kojih je 18 žena. Ovaj relativno visok udio ženskih sudionica očekivan je jer su žene otprilike tri puta češće dijagnosticirane s MS-om [1].

Nakon 30 terapijskih sesija recoveriX-a, pacijenti su pokazali vrlo značajno poboljšanje u izvedbi 6-minutnog testa hodanja (6MWT). Konkretno, nakon terapije mogli su proći 37,3 metra više u usporedbi s prije terapije. Za usporedbu, minimalna značajna promjena u izvedbi 6MWT koju osobe s MS-om smatraju važnom iznosi 19,7 metara [13,14]. Drugim riječima, ova minimalna značajna promjena gotovo je udvostručena. Važno je napomenuti da čak šest mjeseci nakon posljednje terapije nije zabilježeno značajno pogoršanje, što upućuje na održavanje poboljšane izdržljivosti u hodanju.

Tablica i slika u nastavku prikazuju numeričku promjenu (tj. poslije – prije) i postotno poboljšanje sekundarnih kliničkih ishoda, koji su svi pokazali značajna poboljšanja. Pacijenti su poboljšali svoju funkcionalnu mobilnost i brzinu hodanja, kao i spastičnost. Osim toga, izvijestili su da su manje pogođeni MS-om u svakodnevnim aktivnostima (ADL) i da osjećaju manje umora.

Također pogledajte naše prije i poslije videa, gdje možete vidjeti poboljšanja, moždani udar, multiplu sklerozu itd. pacijenata, napravljenih uz pomoć recoveriX-a!

Reference

[1] McGinley, M. P., Goldschmidt, C., & Rae-Grant, A. (2021). Diagnosis and Treatment of Multiple Sclerosis. JAMA, 325(8), 765. 

[2] Fox, R. J., Bacon, T., Chamot, E., Salter, A., Cutter, G., Kalina, J., & Kister, I. (2015). Prevalence of multiple sclerosis symptoms across lifespan: data from the NARCOMS Registry, 6(2), 178.

[3] Stella, A. B., Morelli, M. B., Giudici, F., Sartori, A., Manganotti, P., & Di Prampero, P. E. (2020). Comfortable walking speed and energy cost of locomotion in patients with multiple sclerosis. European Journal of Applied Physiology, 120(3), 551–566. 

[4] Goldman, M. D., Marrie, R. A., & Cohen, J. A. (2008). Evaluation of the six-minute walk in multiple sclerosis subjects and healthy controls. Multiple Sclerosis Journal, 14(3), 383–390. 

[5] Sebastián-Romagosa, M., Cho, W., Ortner, R., Sieghartsleitner, S., Guger, M., Von Oertzen, T. J., Meuth, S. G., Laureys, S., Allison, B. Z., & Guger, C. (2026). Toward Brain-Computer Interface motor rehabilitation for people with Multiple Sclerosis. Frontiers in Medicine, 12.

[6] Sebastião, E., Sandroff, B. M., Learmonth, Y. C., & Motl, R. W. (2016). Validity of the Timed Up and Go Test as a Measure of Functional Mobility in Persons With Multiple Sclerosis. Archives of Physical Medicine and Rehabilitation, 97(7), 1072–1077. 

[7] Christopher, A., Kraft, E., Olenick, H., Kiesling, R., & Doty, A. (2019). The reliability and validity of the Timed Up and Go as a clinical tool in individuals with and without disabilities across a lifespan: a systematic review. Disability and Rehabilitation, 43(13), 1799–1813. 

[8] Kalinowski, A., Cutter, G., Bozinov, N., Hinman, J. M., Hittle, M., Motl, R. W., Odden, M. C., & Nelson, L. M. (2021). The timed 25-foot walk in a large cohort of multiple sclerosis patients. Multiple Sclerosis Journal, 28(2), 289–299.

[9] Motl, R. W., Cohen, J. A., Benedict, R. H., Phillips, G., LaRocca, N. G., Hudson, L. D., & Rudick, R. A. (2017). Validity of the timed 25-foot walk as an ambulatory performance outcome measure for multiple sclerosis. Multiple Sclerosis Journal, 23(5), 704–710. 

[10] Riazi, A., Hobart, J., Lamping, D. L., Fitzpatrick, R., & Thompson, A. S. (2002). Multiple Sclerosis Impact Scale (MSIS-29): reliability and validity in hospital based samples. Journal of Neurology, Neurosurgery & Psychiatry, 73(6), 701–704. 

[11] Riemenschneider, M., Trénel, P., Nørgaard, M., & Boesen, F. (2022). Multimethodological validation of the modified fatigue impact scale in a Danish population of people with Multiple Sclerosis. Multiple Sclerosis and Related Disorders, 65, 104012. 

[12] Chung, Y. H., Jeong, A., Kim, B. Y., Park, K., & Min, J. (2022). Validity and reliability of Korean version of Modified Fatigue Impact Scale (MFIS) for Korean patients with Multiple Sclerosis. Multiple Sclerosis and Related Disorders, 62, 103811. 

[13] Mokkink, L. B., Terwee, C. B., Patrick, D. L., Alonso, J. A., Stratford, P. W., Knol, D. L., Bouter, L. M., & De Vet, H. C. (2010). The COSMIN study reached international consensus on taxonomy, terminology, and definitions of measurement properties for health-related patient-reported outcomes. Journal of Clinical Epidemiology, 63(7), 737–745. 

[14] Oosterveer, D. M., Van Den Berg, C., Volker, G., Wouda, N. C., Terluin, B., & Hoitsma, E. (2022). Determining the minimal important change of the 6-minute walking test in Multiple Sclerosis patients using a predictive modelling anchor-based method. Multiple Sclerosis and Related Disorders, 57, 103438.